Iranci za Index nakon 3 mjeseca mraka: "Nadam se da će režim platiti za sve mrtve"

SJEDINJENE Američke Države i Islamska Republika Iran najavili su, nakon gotovo četiri mjeseca rata, potpisivanje "memoranduma o razumijevanju" u petak u Ženevi i 60-dnevno produljenje prekida vatre. Unutar tog razdoblja vodit će se pregovori o trajnom mirovnom sporazumu. Provedba takvog sporazuma ipak ostavlja za sobom brojna pitanja.

Hoće li Iran zaista predati zalihe obogaćenog urana od kojih bi se moglo razviti nuklearno oružje? Koja je budućnost Hormuškog tjesnaca i hoće li se Iran odreći uvođenja naplate brodovima koji prolaze? Koliko će trajati razminiranje tjesnaca? Kako će ovaj novi prekid vatre utjecati na rat Izraela i Hezbollaha u Libanonu, budući da Iran zahtijeva povlačenje Izraelskih obrambenih snaga iz te zemlje? Kako će izraelski premijer Benjamin Netanyahu reagirati na ove okolnosti i hoće li sabotirati plan novim vojnim operacijama u Libanonu i Iranu?

Sva ova pitanja upućuju na duge i mukotrpne pregovore, a Iran i dalje drži "hormušku kartu" u svojim rukama. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazilo 20 posto svjetske nafte, dalo je Iranskoj revolucionarnoj gardi moćnu pregovaračku poziciju koju će biti teško probiti. Višemjesečni pritisak Amerikanaca i Izraelaca nije polučio željene rezultate i kapitulaciju Islamske Republike. Umjesto vojnih pobjeda, operaciju "Epski bijes" obilježili su strateški porazi i ratni zločini, poput američkog bombardiranja škole za djevojke u gradu Minab u južnom Iranu, gdje je poginulo 168 ljudi, od čega više od stotinu djece.

Donald Trump poznat je po hiperboličnim najavama prekida vatre ili primirja, a memorandum kao "dogovor koji će donijeti mir i sigurnost čitavoj regiji" podsjeća na bombastičnu izjavu "konačnog mira na Bliskom istoku nakon 3000 godina", koju je dao medijima u listopadu 2025. nakon sklapanja primirja, neodržanog, između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. Četiri mjeseca poslije, Trump je izdao naredbu za napad na Iran, jednu od najvećih bliskoistočnih država.

Usprkos likvidaciji Vrhovnog vođe Alija Hameneija i većine čelnika Islamske Republike i Iranske revolucionarne garde, iranski se teokratski režim prilagodio ratnim prilikama, učvrstio svoj položaj u državi te suzbio bilo kakve pokušaje daljnjih prosvjeda. U siječnju ove godine, svega mjesec dana prije izbijanja rata, tisuće Iranaca poginule su na ulicama svojih gradova, prosvjedujući protiv iranskih vlasti i sve gorih ekonomskih uvjeta, poput visoke inflacije i devalvacije riala, nacionalne valute. Režim nikada nije bio manje popularan.

Je li američko-izraelski napad prouzročio među Irancima veće zajedništvo