Novi detalji o sporazumu SAD-a i Irana. Umjesto ratne odštete, spreman golemi fond

OKVIRNI sporazum između SAD-a i Irana predviđa osnivanje privatnog fonda vrijednog 300 milijardi dolara namijenjenog poticanju ulaganja u Iran, a više od polovice tog iznosa već je rezervirano, otkrio je izvor izravno upućen u dogovor.

Fond je osmišljen kako bi objema stranama pružio gospodarski poticaj za sklapanje konačnog sporazuma o okončanju rata, dok se Washington i Teheran pripremaju za potpisivanje u petak, navodi izvor koji je želio ostati anoniman jer plan još nije javan, piše Reuters.

Iako je postojanje fonda ranije spomenuto, Reuters prvi otkriva da je više od polovice sredstava već osigurano te da će se fond u cijelosti sastojati od sredstava iz privatnog sektora.

Američki i iranski dužnosnici u nedjelju su potvrdili da su postigli dogovor o okviru za završetak rata, koji je započeo 28. veljače napadom američkih i izraelskih snaga na Iran.

Sporazumom se također predviđa ukidanje američke blokade Irana i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog pravca za globalnu opskrbu naftom i plinom.

Novi fond je privatno investicijsko sredstvo, a ne program obnove ili reparacija, i neće uključivati novac poreznih obveznika ni državne potpore, rekao je izvor. Dodao je da su tvrtke iz SAD-a, zaljevskih arapskih država, Azije, Južne Amerike i Afrike pristale sudjelovati u financiranju.

Obećana ulaganja obuhvaćaju sektore energetike, logistike, proizvodnje i transporta.

Visoki iranski izvor rekao je za Reuters da je Teheran prvotno od SAD-a tražio 400 milijardi dolara kao odštetu za ratnu štetu, no Washington je to odbio. Tada se pojavila ideja o fondu koji će nositi naziv Fond za obnovu i razvoj.

Prema tom mehanizmu, regionalne zemlje doprinosile bi na različite načine, primjerice odobravanjem zajmova, uspostavom kreditnih linija ili izravnim financiranjem obnove postrojenja oštećenih u ratu, poput čeličane Mobarakeh, rafinerija, zračnih luka i ostale infrastrukture.

Iran, jedno od najvećih gospodarstava na Bliskom istoku, u posljednja četiri desetljeća nije privukao značajnija izravna strana ulaganja jer je uzastopnim američkim i međunarodnim sankcijama bio isključen s globalnih tržišta kapitala.

Zemlja posjeduje druge po veličini dokazane rezerve prirodnog plina i četvrte po veličini rezerve nafte na svijetu. Također ima mladu i obrazovanu populaciju od preko 92 milijuna ljudi, raznoliku industrijsku bazu i golem neiskorišteni potencijal u sektorima od petrokemije i rudarstva do turizma i poljoprivrede.

Investicijski fond potpuno je odvojen od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju zamrznute iranske imovine u ino