Hrvatska dramatično pala na ljestvici čistoće plaža. Doznali smo zašto

HRVATSKA je u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) u ukupnom poretku po čistoći plaža završila na 12. mjestu. Po čistoći morskih svrstana je na 14. mjestu, dok je po kopnenim predzadnja, odnosno 22.

Dugi niz godina bila je u samom vrhu, na 3. mjestu, a u posljednjem izvješću bila je 5.

EEA i Europska komisija svake godine objavljuju izvješće o kvaliteti voda za kupanje u Europi. Najnovije izvješće, objavljeno 16. lipnja 2026, odnosi se na sezonu 2025. i temelji se na podacima koje su prijavile države članice EU te Albanija i Švicarska s 22.289 kupališta.

Kvaliteta vode ne mjeri se tako da netko pogleda more, rijeku ili jezero i kaže: "Ovo izgleda čisto." Voda se uzorkuje prije i tijekom sezone kupanja, a zatim se u laboratoriju traže dvije skupine bakterija: Escherichia coli i crijevni enterokoki.

One same po sebi ne moraju uvijek biti najveći problem, ali su najbolji indikator da je voda možda onečišćena fekalijama, primjerice iz kanalizacije, septičkih jama, stočnog gnoja ili površinskog otjecanja nakon velikih kiša. Zato se nazivaju indikatorske bakterije. One su kao dimni alarm. Alarm ne znači da postoji požar, ali upozorava da bi mogao postojati.

Prema europskim pravilima Direktive o vodi za kupanje, voda se razvrstava u četiri kategorije: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća.

Važno je naglasiti da ocjena nije rezultat samo jednog uzorkovanja. Klasifikacija se temelji na podacima iz aktualne sezone i tri prethodne, u ovom slučaju iz razdoblja od 2022. do 2025. To daje stabilniju sliku, jer jedno kratko onečišćenje nakon pljuska ne bi smjelo potpuno preokrenuti ocjenu neke plaže.

Prema podacima za sezonu 2025., u Hrvatskoj je 896 od 1039 prijavljenih kupališta dobilo najvišu ocjenu, "izvrsno". To je 86.2% svih prijavljenih lokacija. Ranijih godina redovno je imala preko 95%.

Bilo je očekivano da će pasti jer je takav bio trend posljednjih godina, prije svega zbog masovnog turizma, uključujući i golem nautički. Naime, udio Hrvatske u svjetskom nautičkom turizmu procjenjuje se na oko 40%, o čemu smo već pisali na Indexu. No, nitko nije očekivao toliki pad.

Dr. sc. Slaven Jozić, viši znanstveni suradnik s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, tumači da je problem u načinu na koji se obrađuju podaci nalaza uzorkovanja i računaju statistike. "Velik dio ovog pada može se pripisati činjenici da čak 113 hrvatskih kupališta još nije klasificirano, uglavnom zato što za njih ne postoji dovoljno dug niz uzorkovanja. U ranijim izviješćima tek je nekoliko plaža bilo neklasificirano", kaže Jozić.

"Ako se gledaju samo kupališta