Zovko o Hrvatima u BiH: Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu

EUROPSKI parlament danas je usvojio niz izvješća o napretku država zapadnog Balkana prema članstvu, izdvojivši Crnu Goru kao apsolutnog predvodnika tog procesa, ali i ozbiljne političke blokade, krize i reformske zastoje s kojima se suočavaju druge države.

Zastupnici u Europskom parlamentu danas su u Strasbourgu glasali o izvješćima za 2025. za Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo. O Srbiji će se glasati na nekoj od narednih plenarnih sjednica. Izvješće o Crnoj Gori izglasano je u mjesecu kad je ona bila domaćin summita EU, zapadni Balkan.

Bilo je to dva dana nakon što je zatvorila još dva pregovaračka poglavlja i dan nakon što se u Parlamentu obratio njezin predsjednik Jakov Milatović. On je tom prigodom ponovio da Podgorica želi članstvo do 2028. godine.

Crna Gora predvodi proces pristupanja i na papiru. Zatvorila je 16 od 33 poglavlja, već koristi euro te je, kako je Milatović naglasio, "pouzdana članica NATO-a" usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, no izvješće upozorava da proces usporavaju unutarnjopolitički sporovi oko ključnih infrastrukturnih projekata te preostali izazovi u borbi protiv korupcije i medijskih sloboda.

Unutar europske politike smatra se da Crnu Goru slijedi Albanija. U izvješću o njoj naglašava se da ima snažan reformski zamah nakon što je u rekordnom roku otvorila sve pregovaračke klastere, no da mora prevladati unutarnju političku polarizaciju, ojačati vladavinu prava i provesti ključne socioekonomske reforme.

Za Sjevernu Makedoniju ističe se da se nalazi u teškoj poziciji jer njezin pristupni proces stoji na mjestu. Balkanska država nakon ranije blokade Grčke zbog istoimene pokrajine promijenila je ime, da bi je potom blokirala Bugarska zbog identitetskih pitanja. Makedonske reforme pravosuđa i borba protiv korupcije ocijenjene su nedovoljnima, pa se od vlade u Skoplju traže brži i opipljivi rezultati.

Parlament za Bosnu i Hercegovinu upozorava da duboka politička kriza ozbiljno ugrožava njezinu stabilnost i mogućnost skorašnjeg članstva. Navode se secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije državnih institucija i proruski utjecaj.

Izvješće traži hitno imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje ključnih pravosudnih zakona te daje podršku instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice, žaleći što je tu funkciju nedavno napustio Christian Schmidt.

U izvješću se žali što je 30 godina nakon Daytonskog sporazuma i dalje potrebna EUFOR-ova misija Althea te se poziva na "nediskriminaciju svih građana", uključujući "konstitutivne narode", nevezano za nji