Izračunato koliko bi BiH uštedjela pri izvozu električne energije u EU, a koja je obuhvaćena CBAM-om

Ovim mehanizmom obavezuje se na plaćanje naknade za emisije ugljendioksida (CO2), ugrađene u određene proizvode uvezene u EU, među kojima je električna energija, na isti način kako se to u Uniji plaća preko sistema trgovine emisijama (EU ETS).

Za Bosnu i Hercegovinu, kao značajnu izvoznicu električne energije, CBAM predstavlja ozbiljan izazov. Do sada se za vrijednost emisija električne energije uvezene u EU koristila vrijednost propisana od EU, a koju je Unija preuzela od Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Ta vrijednost je veća od stvarne vrijednosti emisija zbog konzervativnog pristupa (zaokruživanja vrijednosti kako bi se spriječile malverzacije) i nedostatka preciznih podataka u državama iz kojih EU uvozi proizvode na koje se primjenjuje CBAM.

Međutim, u Bosni i Hercegovini je izrađena prva sveobuhvatna nacionalna metodologija za određivanje emisionih faktora električne energije.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je koordiniralo proces izrade, a Ured Njemačke razvojne banke (KfW) u Sarajevu pružilo je Ministarstvu tehničku asistenciju u toj izradi.

KfW-ova podrška je bila u okviru programa Evropskog fonda za održiv razvoj Plus (EFSD+) "Podrška tržišno orijentiranoj zelenoj transformaciji Zapadnog Balkana i istočnoevropskom susjedstvu", a taj program finansira EU.

U okviru aktivnosti programa EFSD+ realizirane su sljedeće aktivnosti:

- Izrada detaljne metodologije usklađene s najboljim međunarodnim praksama i standardima IEA i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC);

- Razvoj softverskog alata za automatizovan, ponovljiv i transparentan proračun emisija;

- Uspostavljanje sistema za godišnje ažuriranje i objavljivanje emisionih faktora na osnovu stvarnih operativnih podataka.

U provedbi spomenutih aktivnosti ističe se saradnja s ključnim kompanijama i institucijama elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

To su Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH), Mješoviti holding Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) i Rudnika i termoelektrane Stanari, Nezavisni operator sistema (NOS), Državna regulatorna komisija za električnu energiju i Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

Metodologija je primijenjena na petogodišnji prosjek (2021–2025) te su dobijeni sljedeći emisioni faktori:

- Emisioni faktor za fosilna goriva (za izvoznu električnu energiju);

- Emisioni faktor za neto proizvedenu električnu energiju u Bosni i Hercegovini (proizvodni miks bez uvoza).

Navedeni faktori su zasnovani na naučno utemeljenoj metodologiji, kojom se osigurava visoka tačnost i mogućnost verifikaci