Orešković: Naš identitet nije Herceg-Bosna

NAŠ IDENTITET nije Herceg-Bosna, poručila je danas zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) iznoseći stav na slobodnu temu, referirajući se na Rezoluciju Domovinskog pokreta o Hrvatima u BiH te dodavši kako DP tom inicijativom stvara nove sukobe unutar Hrvatske, ali i s prijateljskom nam BiH.

"Treba nas zabrinuti ova najavljena inicijativa o Rezoluciji kojom bi se afirmirala ideja koja snažno asocira na uspostavu Herceg-Bosne", ocijenila je Orešković. Dodala je kako takva inicijativa ne pridonosi rješavanju problema hrvatskih građana jer ne povećava plaće, ne gradi škole, ne jača povjerenje u pravosuđe i ne popravlja naše "nakaradne" izborne jedinice.

"Naprotiv, samo stvara nove sukobe i razdor, kako unutar Hrvatske, tako i u odnosima Hrvatske sa susjednom nam i prijateljskom BiH. Naš identitet nije Herceg-Bosna i dovoljno je reći da ta inicijativa dolazi od onih koji veličaju Antu Pavelića", poručila je.

U svom slobodnom govoru osvrnula se i na imenovanje donedavnog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateše u Nadzorni odbor Croatia Airlinesa te Ante Žigmana za guvernera HNB-a. "To je simbol kontinuiteta politike HDZ-a koja desetljećima proizvodi isti obrazac, umjesto odgovornosti uhljebljivanje na još jednu funkciju moći.

Zlatko Mateša nagrađen je za minulu i kupljen za buduću šutnju. Imenovanje Ante Žigmana za guvernera HNB-a, nakon što je Martini Dalić kao šef HANFA-e progledao kroz prste zbog povlaštenog kupovanja dionica Podravke, također je primjer političkog kadriranja koje potkopava povjerenje građana u institucije", istaknula je.

HDZ-ov Ljubomir Kolarek upozorio je na probleme poljoprivrednika, a posebno na nerazmjer u troškovima proizvodnje na sjeveru i istoku zemlje te na "apsurd" koji postoji kada je riječ o pšenici. "Hrvatska proizvodi gotovo tri puta više pšenice nego joj je potrebno.

Stopa samodostatnosti iznosi 160 posto, a prisutan je paradoks. Hrvatska izveze 60 posto proizvedene pšenice u zrnu odmah nakon žetve, a s druge strane masovno uvozi pekarske poluproizvode, smrznuto tijesto i gotov kruh", upozorio je.

To znači, dodao je, da se domaće sirovine prerađuju u inozemstvu pa se gotovi proizvodi skuplje vraćaju na domaće police. "Naši ratari dobiju ekonomsku europsku cijenu, minus logistika, i zato se zna dogoditi apsurd da u godini rekordne žetve cijena bude niska jer ne određujemo cijenu prema tome koliko smo proizveli, nego koliko pšenice u svijetu ima i koliko je netko spreman platiti", naveo je.

Vapaj je jasan, pomozimo proizvođačima, apelirao je Kolarek. SDP-ova Kristina Ikić Baniček zapitala je kako je moguće d