SDP-ovka: Cijeli taj "taksi biznis" putem platformi počiva na prevari države

SABORSKA zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je tijekom rasprave o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kako je Vlada RH još 2018. godine, pod krinkom modernizacije i digitalizacije, praktički prepustila hrvatsko tržište taksi prijevoza multinacionalnim platformama, bez jasnih pravila i bez učinkovitog nadzora.

Posljedice takve politike danas, kaže, osjećaju svi, od poštenih obrtnika i vozača do građana, turista i državnog proračuna. Nakon osam godina kaosa građani su očekivali ozbiljnu reformu, a dobili su tek nekoliko kozmetičkih izmjena, poručila je. Cijela ta situacija dovela je, kaže, do nekoliko fenomena, a prvi su tzv. taksi nomadi.

Promjene zakona oduzele su lokalnoj samoupravi, gradovima i općinama, bilo kakvu nadležnost u uređivanju taksi djelatnosti. To svake sezone dovodi do migracije taksista iz unutrašnjosti na obalu, pa tisuće taksista iz Zagreba i ostalih dijelova unutrašnjosti preplavi gradove i mjesta na obali. Nažalost, sve to dovodi do sukoba između lokalnih taksista i onih iz unutrašnjosti.

U takvom okruženju dolazi do fizičkih obračuna, međusobnog uništavanja vozila i bušenja guma usred sezone, umjesto rada. U međuvremenu dvije multinacionalne kompanije izvlače novac iz Hrvatske, a nemaju ni jednog zaposlenog vozača ni jednog vozila u svom vlasništvu, samo davno otplaćenu aplikaciju.

Njima je, kaže, potpuno svejedno hoće li im 100.000 eura donijeti 100 ili 200 vozača. Od svake vožnje uzimaju 25 posto, a ako postoji povećanje cijene zbog velike potražnje, taj postotak raste i do 40 posto. Budući da u Hrvatskoj posluju putem svoje nizozemske poslovnice, vozači umjesto njih plaćaju PDV na tu proviziju, što ukupni postotak koji vozači plaćaju penje na 31,25 do 50 posto.

Istovremeno s onima koji su primorani raditi ispod razine isplativosti pojavljuju se i "lovci u mutnom", novopečeni taksisti koji vrebaju ljude na autobusnim kolodvorima, trajektnim i zračnim lukama. O tome slušamo gotovo svakodnevno ljeti, a te vijesti, nažalost, prenose i mediji diljem Europe i svijeta, kaže Radolović.

S druge strane su tzv. agregatori, koji fiktivno zapošljavaju vozače koji nemaju vlastiti obrt ili drugi poslovni subjekt. Princip na kojem funkcioniraju jest taj da vozač agregatoru plaća 10 posto za uslugu prijave kako bi mogao raditi legalno, dok sam sebi plaća davanja i u praktički 99 posto slučajeva prijavljen je na jedan sat dnevno.

Agregatori uglavnom osnuju i po 30 do 40 j.d.o.o.-a s odgodom početka poslovanja. Takvim principom neplaćanja obveza mogu poslovati i po četiri do pet mjeseci prije nego što tvrtka ode u stečaj