Pravnici iz RS-a kažu da je pitanje imovine u BiH ustavnopravno, a ne političko; GEOPOL pozvao sve strane da se uključe

Riječ je o dokumentu pod nazivom "Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza nesuglasica i prijedlog održivog rješenja", a koji je ranije predstavljen i polazi od postojećeg ustavnog poretka i dosljedne prakse Ustavnog suda BiH.

Prema tekstu GEOPOL-a kojim se predlaže zakonsko rješenje o državnoj imovini, državna imovina je vlasništvo BiH i razvrstava se prema svom karakteru i namjeni u tri kategorije, strateška državna imovina, funkcionalna javna imovina i lokalna razvojna imovina.

Iz Udruženja pravnika RS-a naveli su kako vlasništvo nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom, već je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku.

Istakli su da su obratili pažnju na dokument GEOPOL-a i naveli kako "zastupa tezu koja nema uporište ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ni u Ustavu BiH, ni u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH". Naveli su da su dužni da na to reaguju jasno, argumentovano i bez uvijanja.

"Prva i temeljna zamjerka prijedlogu GEOPOL-a tiče se same prirode spora. Dokument nastoji da pitanju državne imovine pristupi, kako sam navodi, izvan dnevnopolitičkih i stranačkih okvira. Taj retorički okvir, međutim, prikriva suštinu. Pitanje vlasništva nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom. To je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku. Naša pozicija je dosljedna i neće se mijenjati. Imovina pripada entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a ne bilo kakvom državnom nivou vlasti", naveli su u reakciji iz Udruženja pravnika RS-a.

Dejtonski mirovni sporazum ostaje centralni i obavezujući pravni okvir

U reakciji dodaju da je imovina jedan od ključnih konstitutivnih elemenata državnosti, a da za Republiku Srpsku ona predstavlja temelj njenog ustavnog subjektiviteta.

"Svako nastojanje da se imovina centralizuje na nivou BiH nije pravna interpretacija, nego politički projekat prekrajanja Dejtona u pravnom ruhu", naveli su.

Naglasili su da Dejtonski mirovni sporazum ostaje centralni i obavezujući pravni okvir. Ističu da on nije običan politički dokument, nego međunarodni ugovor sa jedanaest aneksa.

"Njegov Aneks 4 jeste Ustav BiH, i on nije samo dio međunarodnog ugovora, nego i dio međunarodnog prava. Ovdje je važno naglasiti pravnu specifičnost koju prijedlog GEOPOL-a potpuno previđa. Ustav BiH nije donesen onako kako evropska pravna škola