Europa se klanja književnici Slavenki, a (službena) Hrvatska teroristici Julienne

CIJELI niz europskih medija biranim se riječima posljednjih dana opraštao od hrvatske književnice i novinarke Slavenke Drakulić, koja je 20. lipnja u 77. godini preminula u svom domu u Istri. U Hrvatskoj, pak, njezina smrt izazvala je očekivano izrugivanje šovinističke desnice i još očekivaniju, ali zato ništa manje sramotnu, šutnju institucija.

Opskurni portali i kvazidomoljubni komentatori nazivaju je "lažnom disidenticom", valjda zato što nakon medijskog linča i hajke, potaknutih Globusovim tekstom iz 1992. pod naslovom "Vještice iz Rija", nije zašutjela nego nastavila pisati iz inozemstva. I svi redom negiraju Slavenki Drakulić pravo da se naziva hrvatskom književnicom.

This was only 13 months ago in Zagreb. Some (of course wholly insufficient and unsatisfying) words on the unexpected death of Croatian writer Slavenka Drakulic. feuilleton/buecher/autoren/zum-tod-der-kroatischen-autorin-slavenka-drakulic-accg-200961539.html pic.twitter.com/abFc7wivKW

Tvrde da je "samo rođena u Hrvatskoj", da je bila jugonostalgičarka koja nikad nije prihvatila hrvatsku državotvornu ideju i da je uz podršku europske ljevice na svakom javnom istupu "klevetala Hrvatsku". Ukratko, optužuju je da kao kći oficira JNA nije dovoljno oduševljeno prihvatila raspad Jugoslavije i rat za neovisnost Hrvatske.

Nasuprot tome, Financial Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, švedski Dagens Nyheter, švicarski Neue Zürcher Zeitung, madridski El País i mnogi drugi europski listovi, portali i agencije s poštovanjem pišu o Slavenki i ističu važnost njezina djela i "njezin utjecaj na generacije čitatelja, pisaca, novinara, žena i muškaraca", kako stoji u nekrologu stockholmskog Expressena.

"Upravo u inzistiranju da je privatno političko i da iskustvo Istoka nije iznimka, nego upozorenje ležao je velik dio trajne snage Slavenke Drakulić. O komunizmu je pisala bez nostalgije, o liberalnoj Europi bez naivnosti, a društva koja su proizašla iz jednoga i drugoga nije štedjela", napisao je Financial Times.

"U vrijeme kada političari opet radije rješavaju sukobe naoružavanjem, ratom i raseljavanjem, tekstovi Slavenke Drakulić postaju neprocjenjivi. Nedostaje njezin glas i nedostaje ona sama. Sad bi nam bila potrebna više nego ikad", ističe Dagens Nyheter, a Expressen piše:

"Slavenka nam je pomogla da shvatimo komunizam i postkomunizam, rat i poraće, zločin i pravdu, altruističku dobrotu i banalno zlo, feminizam i reakciju društva, ljubav i seksualno nasilje, zdravlje i bolest".

"Smrću Slavenke Drakulić izgubljen je jedan od najunikatnijih, najjasnijih i najutjecajnijih glasova u europskoj k