Kako ostati rashlađen tokom toplotnog vala i bez klima-uređaja

Rizik ne zavisi samo od temperature zraka nego i od vlage, oblačnosti i vjetra. Zbog toga meteorolozi koriste pokazatelje poput indeksa toplote i WBGT-a, koji preciznije pokazuju koliko je dug boravak na otvorenom ili fizički napor zaista opasan.

Primjer koji se navodi pokazuje da zasjenjen teren na 32 stepena Celzijusa u suhoj klimi može biti manje rizičan od izloženog parka na 27 stepeni u vrlo vlažnom području. Posebno su opasne noći bez zahlađenja.

"Tijelu je potreban predah. Ako se to ne dogodi tokom noći, sljedeći dan počinjemo s manjkom snage", upozorila je Ashley Ward, direktorica Heat Policy Innovation Hub-a pri Univerzitetu Duke.

Prema njenim riječima, kada noćna temperatura ne padne ispod 24 stepena Celzijusa, češće se bilježe toplotne bolesti, toplotni udar pa i smrtnost.

Ako nema klima-uređaja, preporuka je potražiti javne rashlađene prostore, poput biblioteka, tržnih centara i kina.

U domu može pomoći izdvajanje jednog "hladnog ugla" za odmor i spavanje. tzv. isparivački rashladni uređaji mogu koristiti u suhoj klimi, ali u vlažnim područjima mogu pogoršati uslove pa je tada praktičniji ventilator.

Stručnjaci savjetuju i redovno unošenje tečnosti, kvašenje odjeće te hlađenje ruku, stopala, pazuha i vrata hladnom vodom ili oblogom. Tokom vježbanja treba izbjegavati najtopliji dio dana i ponijeti više vode nego što se čini potrebnim.

Rani znakovi problema su obilno znojenje, grčevi i glavobolja, a kasnije se mogu javiti ubrzan rad srca, vrtoglavica, zbunjenost, nerazgovijetan govor i nesvjestica.

Ward poručuje da tada treba odmah tražiti pomoć, dok ljekar Bharat Venkat iz UCLA Heat Laba upozorava da radnici često nemaju kontrolu nad pauzama i mjestom rada.

"Većina radnika zapravo nema kontrolu nad svojim vremenom niti nad tim gdje rade", naveo je.