"O reciklaži se previše priča, a premalo radi": Zašto Srbija zaostaje u preradi plastičnog otpada
"Reciklažna industrija u Srbiji je na visokom nivou kada je reč o tehnologiji. Radi se o ozbiljnim postrojenjima i fabrikama. U tom smislu smo rame u
"Reciklažna industrija u Srbiji je na visokom nivou kada je reč o tehnologiji. Radi se o ozbiljnim postrojenjima i fabrikama. U tom smislu smo rame u rame sa Evropskom unijom, međutim, jako samo loši u sistemu sakupljanja otpada", objašnjava za portal Mihail Mateski, predsednik Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada. I oni koji prikupljaju plastiku, tačnije plastične čepove, nisu u zavidnom položaju. Već devet meseci "Čep za hendikep" nisu prodali nijedan kilogram čepova, tvrde iz te organizacije.
Zoran Martinov iz organizacije "Čep za hendikep" za portal N1 je govorio o teškoj situaciji u toj organizaciji kada je reč o prikupljanju čepova, odnosno daljoj prodaji reciklažnim centrima
"Stiglo nam je preko 15 tona čepova koje niko neće. Sad smo došli u situaciju da tih 15 tona prevrnemo preko ruku ne bi li ih očistili do te mere da možemo sutra da ih prodamo za bilo kakav novac", navodi.
Čepove pre otkupa, objašnjava, mora neko da pregleda ručno kako se ne bi negde potkrala neka kovanica novca ili drugi predmet koji može da dođe u dodir sa mašinama prilikom obrade plastike kod reciklera.
Jedino što im pomaže da opstanu kao organizacija su, ističe, donacije.
Napominje da organizacija radi u teškim uslovima i da je pitanje daljeg opstanka neizvesno, jer donacije koje su dobili prošle godine polako ponestaju, jer devet meseci nisu prodali nijedan kilogram čepova.
Dodaje i da recikleri u Srbiji, nemaju potrebu za otkupom čepova.
"Ne funkcioniše to recikliranje u Srbiji koliko se o tome priča. Puna su nam usta reciklaže, a to je u praksi - ne daj ti Bože", dodaje.
Nisu u problemu samo oni koji prodaju plastične čepove, poput organizacije Čep za hendikep. Problemi postoje i u fabrikama koje se bave reciklažom plastike.
"Reciklažna industrija u Srbiji tehnološki je rame uz rame sa Evropom, ali sistem sakupljanja otpada ozbiljno zaostaje", upozorava Mihail Mateski, predsednik Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada i direktor kompanije Green Tech, jedne od najvećih fabrika za reciklažu plastike u zemlji.
📌 Kaynak
Bu özet N1 Beograd (RS) kaynağından otomatik derlenmiştir. Tamamı için orijinal habere gidin.
Orijinal haberi oku →