Tko će vladati Rusijom nakon Putina?

SVE SE ČEŠĆE u zapadnoj javnosti govori o problemima unutar Ruske Federacije, mnogi analitičari koji prate rusko društvo pokušavaju predvidjeti što bi se moglo dogoditi ako dođe do smjene vlasti u Kremlju.

To proizlazi iz činjenice da se rat u Ukrajini ne nazire kraju, da su društveni problemi unutar Rusije sve češći i sve dublji te pogađaju sve veći broj građana koji su dosad prešutno podržavali rat ili su na rat gledali kao na osobni rat predsjednika Putina. Toga je svjestan i Kremlj, iako se ne vuku potezi koji idu u smjeru završetka rata.

Prateći rad zapadnih analitičara koji se bave ruskim društvom, jasno je da se neupitno radi o ljudima koji su vrlo upućeni u rusku povijest i koji razumiju rusko društvo. Ipak, postoje određeni obrasci prema kojima se analitičari vode u predviđanjima.

Prije svega, previše se determinira ruski društveno-politički kontekst. Ruska povijest prikazuje se kao neizbježni ciklus autokracije, što nije do kraja točno. Postoje velike razlike između ruskih vođa u protekla dva stoljeća.

U nekoj mjeri to je usporedivo kroz prizmu "velikodržavlja", ali se uglavnom ignoriraju potpuno različite društveno-ekonomske realnosti.

Većina zapadnih analiza kreće iz postavki liberalne demokracije, političkih i ekonomskih sloboda, što zaista jesu velike vrijednosti zapadnih društava.

U tom smislu jako se kritizira npr. Kina, kojoj se priznaje ekonomski uspjeh, ali se istovremeno kritizira nedostatak političkih sloboda. Pritom se zanemaruje priroda tog društva koje je zaista kolektivističko.

U tom smislu, recimo Japan je puno bliži Kini nego npr. Velikoj Britaniji, iako se po tim kriterijima svrstava na Zapad.

Sustav poput kineskog, ma kako se on nazivao, dokazano može stvoriti funkcionalan ljudski kapital unutar svog sistema, bez velikih političkih sloboda kakve ima Zapad. Isto tako, Singapur, Tajvan ili Južna Koreja industrijski su uzlet ostvarili u razdobljima kada još nisu usvojili liberalne atribute.

Rusija je u tom smislu specifična jer suštinski ne postoji jedan društveni kontekst. Kina ima skoro deset puta veći broj stanovnika, ali u Rusiji postoje puno veće društvene razlike. Živjeti u Sankt Peterburgu ili nekom selu na Kamčatki od krucijalnog je značaja za ulogu koju netko zauzima u društvu.

Građani u zapadnim gradovima Rusije daleko su bliži razmišljanjima građana europskih metropola, dok građani u drugim dijelovima zemlje nisu. Tu dolazimo do ključnog dijela za shvaćanje koncepta države kakva je Ruska Federacija. Ona je zapravo država koja na određen način, kroz imperijalno naslijeđe s kraja 19. stoljeća, jedan dio svog t